Nadrealizam je pravac u umetnosti koji se razvio u 20. veku kao reakcija na racionalizam i logiku. Karakterišu ga izražene elemente nadrealnosti, fantastičnih scena i snovitih motiva koji često izazivaju nelogičnost i kontrast u umetničkom izrazu. Nadrealizam teži da istraži nesvesno i iracionalno, često kombinujući realne i nadrealne elemente kako bi stvorio dublje emocionalne i psihološke efekte kod posmatrača.
UZBUDLJIVA OBLAST UMETNOSTI
Saznajte najnovije vesti iz sveta nadrealizma. Upoznajte se sa novim umetnicima, izložbama i interpretacijama ovog fascinantnog umetničkog pravca. Očekuju vas sveže analize i inspirativne priče koje će proširiti vaše razumevanje nadrealističkog stvaralaštva.
Tradicionalna muzejska manifestacija 59. Dečji oktobarski salon Trajanje: 05. oktobar – 13. novembar 2024 godine
Nadrealisti su bili fascinirani snovima, željom, magijom i revolucionarnom snagom umetničkih dela da transformišu način na koji razumemo svet.
Međunarodni intelektualni pokret, čiji je centar bio uglavnom u Parizu i koji se bavio problemima mišljenja i izražavanja u svim njihovim oblicima. Nadrealisti su uočili duboku krizu u zapadnoj kulturi i odgovorili su revizijom vrednosti na svakom nivou, inspirisani psihoanalitičkim otkrićima Frojda i političkom ideologijom marksizma. I u poeziji iu vizuelnoj umetnosti ova revizija je preduzeta kroz razvoj nekonvencionalnih tehnika, od kojih je automatizam bio najvažniji. Pariški pesnici koji su formulisali nadrealističku teoriju i orijentaciju zvanično su identifikovani u Manifeste du surrealisme Andrea Bretona (1924), eseju „Une Vague de reves“ (oktobar 1924) Luja Aragona i časopisu La Revolution surrealiste, objavljenom dva meseca kasnije. Pod Bretonovim vođstvom, pokret je ostao moćan sve do Drugog svetskog rata, preživevši do njegove smrti 1966.